Javne institucije i preduzeća svake godine troše značajne sume novca (oko 7.5 milijardi KM u pet godina) za različite vrste nabavki, koje su im potrebne za normalno funkcionisanje te obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Kupovina kancelarijskog materijala, održavanje računara i računarske opreme, implementacija informacionih sistema, bolničkih kreveta, sanitetskih vata, laboratorijske opreme, asfaltiranja ulica pa sve do nabavke borbenih aviona i izgradnje autoputeva, aerodroma, stadiona ili hidrocentrala – sve su to primjeri roba, usluga ili radova koje se nabavljaju na tržištu od, uglavnom, privatnih kompanija.
Budući da se institucije finansiraju javnim novcem, zakonom su propisana pravila i procedure koje je potrebno ispoštovati prilikom nabavke, kako bi se zaštitio javni interes i obezbjedilo racionalno trošenje budžetskih sredstava.
Decentralizovan sistem
U BiH, način na koji se provodi javne nabavke, te obaveze i odgovornosti svih učesnika u tom procesu, regulisana su Zakonom o javnim nabavkama BiH, koji je stupio na snagu u novembru 2014. godine, te podzakonskim aktima. Zakon o javnim nabavkama su dužne primjenjivati sve institucije koje su u javnom vlasništvu i koje se finansiraju novcem poreskih obveznika, uključujući ministarstva, agencije, javna preduzeća, jedinice lokalne vlasti, bolnice, škole, policijske uprave, socijalne službe, pravosudne institucije i slično.
Zakonom je uspostavljen tzv. decentralizovani sistem javnih nabavki, što znači da nabavke provode pojedinačno ugovorni organi.
Procedura
Javne nabavke provode se u nekoliko koraka. Prvo ugovorni organ napravi procjenu vlastitih potreba za nabavkom te na osnovu toga napravi plan nabavki. Nakon što je obezbjeđen budžet, ugovorni organ započinje konkretnu nabavku tako što u tenderskoj dokumentaciji definiše predmet nabavki, kriterije na osnovu kojih će ocjenjivati kandidate i njihove ponude, te metodu (vrsta postupka) putem koje će se vršiti nabavka. Zatim slijedi tenderska faza u kojoj ugovorni organ objavljuju poziv potencijalnim ponuđačima da dostave svoje ponude, te nakon isteka roka za dostavu ponuda, komisija ocjenjuje ponude te bira pobjednika tendera, odnosno ponuđača čija je ponuda ocjenjena kao najbolja.
Ukoliko niko od učesnika na tenderu nije uložio žalbu na provedeni postupak, ugovorni organ sklapa ugovor sa izabranim ponuđačem, čime počinje realizacija nabavke prema uslovima definisanim u javnom pozivu, odnosno sklopljenom ugovoru.
Žalbe
Kada ponuđači smatraju da je u postupku javne nabavke prekršen zakon ili narušena njihova prava, imaju pravo na žalbu. U postupcima javnih nabavki, ugovorni organi koji provode postupke javne nabavke imaju status prvostepenog organa, pa se tako eventualne žalbe na provedbu procedure javne nabavke ulažu najprije ugovornom organu kao prvostepenoj instanci. Ukoliko ugovorni organ odbije ili odbaci žalbu, prema trenutnom zakonskom rješenju, automatski ju šalje pred drugostepeni organ, odnosno Kancelariju za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (KRŽ).
KRŽ je kolegijalni izvršni organ za rješavanje drugostepenih žalbenih postupaka u javnim nabavkama. Sjedište je u Sarajevu i ima dvije filijale u Mostaru i Banja Luci, koje nemaju status samostalnih pravih lica. Odluke KRŽ su konačne i izvršne. To znači da se u odnosu na odluke odnosno Rješenja KRŽ ne može ulagati nova žalba u upravnom postupku, te da se po rješenjima mora postupati. Ipak, stranka koja je nezadovoljna Rješenjem KRŽ na raspolaganju ima pravni lijek, ali u upravnom sporu pred Sudom BiH, kojeg pokreće tužbom.
Agencija
Druga važna institucija je Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine (AJN), savjetodavni organ sa sjedištem u Sarajevu i dvije filijale u Banja Luci i Mostaru koje nemaju status pravne osobe. Ovlaštenja AJN su dosta široka, a obuhvataju izradu nacrta zakona i podzakonskih akata, monitoring i savjetovanje u cjelokupnom sistemu javnih nabava. Pored AJN, KRŽ i Suda BiH kao osnovama institucionalnog okvira javnih nabava, značajna je uloga i revizijskih organa na svim nivoima koji imaju mogućnost utvrđivanja nepravilnosti u postupcima.
Postupci
U zavisnosti od vrste nabavke i uslova u kojima se nabavka provodi, ugovorni organi mogu odabrati jedan od navedeni vrsta postupka javne nabavke:
- Otvoreni postupak – dostupan svim ponuđačima da dostave ponudu na osnovu javno objavljenog poziva.
- Ograničeni postupak – za kompleksne radove i poslove, gdje u pretkvalifikacionoj fazi zainteresovani ponuđači dostavljaju zahtjev za učešće, nakon čega ugovorni organ poziva samo kvalifikovane kandidate da dostave ponude. Konkurs za izradu idejnog rješenja raspisuje se prilikom nabavki iz specifičnih oblasti, poput arhitekture, građevinarstva ili prostornog uređenja.
- Pregovarački postupak - u slučajevima krajnje hitnosti, ili u uslovima gdje se zbog tehničkih ograničenja ili ekskluzivnih prava ugovor može dodijeliti samo jednom ponuđaču, ugovorni organ može primijeniti pregovarački postupak sa ili bez objavljivanja obavještenja o nabavci.
- Konkurentski zahtjev - ugovori manje vrijednosti mogu se sklapati putem konkurentskih zahtjeva, gdje se direktno od ponuđača zahtijeva da dostave svoju ponudu, od kojih se potom bira najpovoljnija. Konkurentski zahtjev se može dostaviti u slučaju da se nabavljaju roba i usluga u vrijednosti ispod 50.000 KM, ili radovi ispod 80.000 KM.
- Direktni sporazum – provodi se za poslove i robe vrijednosti ispod 6.000 KM, gdje ugovorni organ prikuplja prijedlog cijene ili ponudu od pojedinačnog ponuđača.
- Takmičarski dijalog - nova je vrsta postupka koji daje mogućnost ugovornim organima da sa zainteresovanim ponuđačima vode dijalog o razvijanju jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu ispuniti njihove zahtjeve i na osnovu kojih su izabrani ponuđači pozvani da podnesu ponude.
Četiri principa
Nezavisno o predmetu i vrsti postupka, ugovorni organi dužni su poštivati četiri univerzalna principa javne nabavke, koju su proklamovani i u važećem Zakonu o javnim nabavkama:
- Transparentnost podrazumijeva dostupnost svih relevantnih informacija o procesu javne nabavke, koje omogućavaju ponuđačima, ali i široj javnosti da budu upoznati sa pravilima, uslovima, te svim odlukama u procesu javnih nabavki. Informacije moraju biti pravovremene i pouzdane, te dostupne kroz različite komunikacione kanale.
- Nediskriminacija znači da svi ponuđači moraju imati jednak tretman u postupku javne nabavke, te imaju jednake šanse. Ugovorni organ ni na koji način ne smije da diskriminiše ponuđače, odnosno da kroz uslove i kriterije favorizuje određene ponuđače.
- Aktivna konkurencija – ugovorni organi, ne samo da moraju obezbjediti jednak tretman svih aktera u procesu, već je takođe dužan da obezbjedi da je postupak javne nabavke otvoren za konkurenciju, te da obezbjedi uslove za nadmetanje među različitim ponuđačima.
- Najbolja vrijednost za novac - jedna je od osnovnih principa, ali i ciljeva javne nabavke koji se zalaže za maksimizizovanje dobiti putem javne nabavke, gdje se kroz efikasno i racionalno trošenje javnih sredstava, za najmanji iznos sredstava dobije najkvalitetniji proizvod.
U tom smislu, proces učenja na ovu temu želimo pojednostaviti kroz proces samotestiranja putem portala www.test.rs.ba i kategorije JAVNE NABAVKE.
Polaznici kursa, kroz nekoliko iteracija, mogu saznati osnovne principe funkcionisanja JN i steći neophodna znanja potrebna za konkretan rad.